Poštovani,

Od 01.07. ove godine, svi oni koji rade s državnim tijelima, agencijama, ministarstvima, fakultetima, domovima zdravlja, trgovačkim društvima u vlasništvu države i td. (dalje: Država), za isporuke (roba, usluga ili radova) moraju slati elektroničke račune, jer prema Zakonu o elektroničkom računu u javnoj nabavi, Država je od svih svojih dobavljača obavezna zaprimati samo i isključivo elektroničke račune. Ukoliko bi Država zaprimila papirnati račun, direktno bi kršila Zakon te prekršajno odgovarala, zajedno sa odgovornom osobom.

Razlog za navedeno je implementacija u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/55/EU a koja se primjenjuje na izdavanje elektroničkih računa u postupcima javne nabave, a to su nabave iznad 200.000,00 kn za robe i usluge, te iznad 500.000,00 kn za radove, kao i donošenje Zakona o elektroničkom računu u javnoj nabavi (NN 94/2018), kojim se proširila obveza izdavanja elektroničkih računa prema Državi na sve postupke nabave velikih i malih vrijednosti.

Kao što je vidljivo ,naše zakonodavstvo ne samo da je usvojilo direktivu već ju je i proširilo, jer ne obvezuje ponuditelje na izdavanje elektroničkih računa samo temeljem postupaka provedenih sukladno Zakonu o javnoj nabavi, već i sve nabave male vrijednosti.

Svi računi koje ponuditelji izdaju nakon 1.7. ove godine temeljem ugovora o javnoj nabavi, vrijednosti veće od 200 tisuća kn za robe i usluge, odnosno 500 tisuća kn za radove, kao i računi koji su proizašli iz malih postupka nabave (manje od 200 tisuća odnosno manje od 500 tisuća kn za radove), moraju se slati u elektroničkom obliku.

Drugim riječima, obveza slanja elektroničkih računa odnosi se na sve one koji rade s Državom ali samo prema Državi. Kod izdavanja računa fizičkim osobama kao i drugim gospodarskim subjektima ništa se nije promijenilo, te računi mogu biti i dalje u papirnatom obliku.

Zakonodavac smatra da ukoliko netko radi s Državom, da se mora prilagoditi novom sustavu slanja računa. Tako će svi oni koji rade s Državom od 1.7. morati izdati elektroničke račune. Ukoliko elektronički račun ima priloge, mogu se skenirani staviti u prilog i poslati uz e-račun ili se prilozi mogu poslati klasičnim putem, odnosno poštom.

Potrebno je napomenuti da ukoliko Država podmiri račun ponuditelju/izvršitelju gotovinom ili putem kartice, tako podmireni računi koji nastaju na temelju ad hoc isporuka dobara ili usluga nije potrebno slati u elektroničkom obliku, jer u ovom slučaju vrijedi Zakon o fiskalizaciji, a ova nabava nije javna nabava u smislu ovoga zakona.

Na koji način izdavatelji elektroničkog računa mogu poslati elektronički račun javnom naručitelju (Državi)

Izdavatelji elektroničkih računa imaju na raspolaganju nekoliko mogućnosti:

a) Slanje putem informacijskog posrednika

Svi izdavatelji računa mogu odabrati svoga informacijskog posrednika koji će posredovati u slanju računa i pratećih isprava javnim naručiteljima (Državi). U tom slučaju korisnik koristi rješenja i sučelja koja im je osigurao informacijski posrednik.

Popis registriranih informacijskih posrednika dostupni su na stranicama Ministarstva gospodarstva: https://www.mingo.hr/page/kako-do-e-racuna

Neki od registriranih informacijskih posrednika su: Fina, Elektronički računi d.o.o. (Moj eRačun), HT …).

      Kako bi korisnik mogao početi sa slanjem elektroničkih računa, u ovoj varijanti mora si odabrati     

      informacijskog posrednika. Npr., ukoliko se korisnik odluči za informacijskog posrednika  

      Elektronički računi d.o.o. može slijediti poveznicu i zatražiti ponudu:    

      https://www.moj-eracun.hr/cms/zatrazi-ponudu/

Do 10 izlaznih računa prema Državi ova opcija mjesečno košta kod navedenog informacijskog posrednika 44,00 kn + PDV.

b) Korištenje web-portala za samoregistraciju i slanje računa

Korisnici mogu pristupiti web-portalu Fine na kojem će se registrirati i moći slati elektroničke račune prema Državi. Preduvjet je posjedovanje digitalnog certifikata Fine ili nove osobne iskaznice na kojoj se nalaze digitalni certifikati. Putem njih se korisnik prijavljuje, sam kreira svoje račune te elektroničkim potpisom potpisuje svoje račune.

Ovom se opcijom najčešće koriste korisnici koji imaju manju količinu računa prema Državi, nemaju potrebe za integracijama te ne žele ugovarati informacijskog posrednika.

Za sada je ova opcija besplatna ali se razmatra mogućnost naplate po cijeni nešto nižoj od opcije pod a).

c) Direktno povezivanje s Centralnom platformom

Potpuno automatizirano šalju se računi direktno iz knjigovodstvenog programa izdavatelja u računovodstvo primatelja (Države). Nužno je povezivanje. Koriste oni korisnici koji imaju veliku količinu izlaznih računa prema Državi i koji žele automatizirati poslovni proces. Potrebna je Integracija internog računovodstvenog sustava preko informacijskog posrednika s računovodstvenim sustavom primatelja računa.  

Ova opcija ovisno o broju izlaznih računa (jer se usluga naplaćuje prema broju poslanih računa) iznosi od 500,00 do 1.500,00 kn mjesečno informacijskom posredniku + modul za uključivanje e-računa kreatora knjigovodstvenog programa jednokratno, koji iznosi od 3.000,00 do 10.000,00 kn, ovisno o kreatoru programa.

Kod opcija a) i b) izdavatelj računa (njihova knjigovodstva) pojedinačno unose podatke za izlazni račun i to kroz sučelje koje mu je osigurao informacijski posrednik pod a) ili Fina pod b). Pri tome preporučujem opciju a) zbog preglednijeg sučelja i jednostavnijeg unosa, budući da se e-poslovanjem bave već 10 godina.

Ružica Horvat