Transparency register: 4885579968-84

Avenue de Cortenbergh 89/6 B-1000 Brussels

T +32 (0)2 736 34 29 Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vijeće europskih stomatologa (CED) je europsko neprofitno udruženje koje predstavlja više od 340 000 stomatologa diljem Europe putem 33 nacionalna stomatološka udruženja i komore u 31 europskoj zemlji. Osnovano 1961. godine kako bi savjetovalo Europsku komisiju o pitanjima koja se odnose na stomatološku struku, ključni ciljevi CED-a su promicanje visokih standarda oralne zdravstvene zaštite i stomatologije te učinkovite profesionalne prakse usmjerene na sigurnost pacijenata.

Kao dio svog rada, CED ima za cilj ubrzati prevenciju bolesti i promicanje oralnog i zubnog zdravlja. To uključuje snažan poziv donositeljima odluka u EU da hitno razviju i usvoje politike i obvezujuće mjere za učinkovito smanjenje konzumacije slobodnih šećera diljem Europske unije.

Ova ažurirana Rezolucija usklađena je s Globalnim akcijskim planom za oralno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za razdoblje 2023.- 2030., Bangkoškom deklaracijom o oralnom zdravlju¹ i Izjavom o politici Svjetske stomatološke federacije (FDI) o smanjenju konzumacije šećera (2024.) te se stoga pridržava rastućeg međunarodnog zamaha za rješavanje problema konzumacije slobodnih šećera i opsežnog opterećenja povezanim bolestima.

Šećer je vodeći uzrok karijesa, posebno kod djece i starijih osoba. Smanjenje unosa šećera smanjit će bol i patnju uzrokovanu ovom bolešću koja se može spriječiti, kao i morbiditet povezan s oralnim zdravljem. To uključuje parodontne bolesti, gingivitis i oralni karcinom.

Loše oralno zdravlje, kao i konzumacija šećera, kao zajednički faktor rizika za nekoliko glavnih kroničnih nezaraznih bolesti, značajno utječu na prevalenciju drugih nezaraznih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, inzulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti, demencije i nekoliko vrsta raka.

Oralno zdravlje i opće zdravlje imaju dvosmjerni odnos. Postojeća stanja oralnog zdravlja, poput parodontne bolesti i primarnih infekcija desni, mogu, šire gledano, također pogoršati stanja poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i drugih nezaraznih bolesti. One pak mogu imati štetne učinke na oralno zdravlje.

Bangkoška deklaracija iz 2024. godine naglašava, u tu svrhu, potrebu zajedničkog rješavanja oralnih i nezaraznih bolesti.

Europska regija je 2019. godine identificirana kao regija s najvećom prevalencijom karijesa na trajnim zubima u svim regijama WHO-a².

____________________________

To je povezano s najvišim ekonomskim troškovima s liječenjem karijesa u Europi u usporedbi s drugim bolestima³. Visoka konzumacija šećera i neliječeni zubni karijes također generiraju značajne neizravne društvene i ekonomske troškove povezane s gubitkom produktivnosti, pri čemu karijes utječe na pohađanje nastave školske djece, akademska postignuća, povećanu pedijatrijsku hospitalizaciju i kvalitetu života.

Važno je napomenuti da skriveni šećeri u hrani i pićima također mogu uzrokovati bolesti desni. Postoje dokazi o povezanosti između pretilosti i bolesti desni. Jednako je važno napomenuti da mnoga pića bez šećera, koja se prodaju kao alternative, mogu dovesti do nepopravljivog karijesa i erozivnog trošenja zuba zbog svoje kiselosti i posljedičnih erozivnih učinaka.

Osim toga, pokazalo se da je konzumacija bezalkoholnih pića sa šećerima najveća kod adolescenata diljem Europe⁴, što je kritična dob za oralnu higijenu, promicanje zdravlja i prevenciju bolesti. Važno je istaknuti snažan društveni gradijent u distribuciji karijesa u svim dobnim skupinama⁵.

Značajne nejednakosti u prevalenciji karijesa mogu se primijetiti između 27 država članica EU-a, kao i među različitim socioekonomskim skupinama europskog stanovništva, s znatno višim stopama karijesa zabilježenim u istočnoeuropskim zemljama⁶. Ove nejednakosti mogu se povezati, između ostalih razloga, i s razlikama u konzumaciji zaslađenih napitaka (SSB)⁷ kao i s uočenim razlikama u razinama sadržaja šećera i vrstama šećera koji se nalaze u prerađenoj hrani, uključujući zaslađena pića koja se prodaju u istočnoeuropskim i južnoeuropskim zemljama.

Pojam „slobodni šećeri“ korišten u ovom radu definiran je kao monosaharidi (glukoza, fruktoza) i disaharidi (saharoza) koje proizvođač, kuhar ili potrošač dodaju hrani i pićima, te šećeri prirodno prisutni u medu, sirupima, voćnim sokovima i koncentratu voćnog soka.

Ukupni šećeri, s druge strane, uključuju prirodno prisutne šećere, poput šećera u strukturi intaktnog voća i povrća, mliječnog šećera (laktoze) i svih dodanih šećera u hrani i pićima⁸.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije objavljene 2015. snažno preporučuju da odrasli i djeca smanje unos slobodnih šećera na ispod 10 posto dnevnih kalorija, uz daljnju uvjetnu preporuku da bi smanjenje na ispod pet posto donijelo dodatne zdravstvene koristi.

___________________________

­­­­­³  Listl S, Grytten JI, Birch S. 2019. Što je zdravstvena ekonomija? Community Dent Health. 36(4):262–274

Ove preporuke potkrijepljene su dokazima o ovisnosti karijesa o konzumaciji slobodnih šećera. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, europske zemlje s dostupnim podacima prijavile su veće stope dnevnog unosa šećera kod odraslih od preporučenog krajnjeg cilja WHO-a od manje od 5% slobodnih šećera u dnevnom unosu kalorija, dok su istovremeno postigle prvu preporuku WHO-a od manje od 10% slobodnih šećera u dnevnom unosu kalorija.^9,10

Cilj 2.1 Globalnog akcijskog plana za oralno zdravlje WHO-a 2023.-2030. i Bangkoška deklaracija iz 2024. pozivaju na razvoj politika za smanjenje unosa slobodnih šećera, s ciljem da 50% zemalja provede mjere politike usmjerene na smanjenje unosa slobodnih šećera do 2030.

Europska unija, kao vodeći svjetski proizvođač šećera od repe s 50% globalne proizvodnje, također ostaje neto uvoznik sirovog šećera s 966 895 tona sirove šećerne trske koje je uvezla Europska unija između listopada 2023. i rujna 2024.

Predviđa se da će europska proizvodnja šećerne repe proizvesti 15,7 milijuna tona sirovog šećera između 2024. i 2026., uz progresivno povećanje proizvodnje izoglukoze¹¹

Količina slobodnog šećera koji se uzgaja, proizvodi i dostupan je na europskim tržištima daleko premašuje količinu potrebnu za zadovoljavanje potreba potrošnje europskog stanovništva, koja se procjenjuje na 4,78 milijuna tona godišnje¹², prema preporukama WHO-a o unosu slobodnog šećera¹³ .  Međutim, europska prehrambena industrija apsorbirala je 11,89 milijuna tona šećera između 2023. i 2024.¹⁴ S obzirom na ovaj višak, ograničavanje uvoza šećera u EU je nužna mjera. Osim utjecaja prekomjernog uzgoja šećera na zdravlje, može uzrokovati štetu okolišu, uključujući uništavanje površinskog sloja tla i oštećenje bioraznolikosti upotrebom neonikotinoida¹⁵.

 

Postojeće europsko zakonodavstvo i politike o proizvodnji, marketingu i potrošnji šećera i dalje su slabi, posebno u područjima marketinga, oglašavanja, promocije i sponzorstva prerađene hrane i hrane bogate šećerom te zaslađenih napitaka, normi o reformulaciji hrane i sadržaj šećera, kao i pravila o označavanju i upozorenjima hrane, politike zaštite djece i tinejdžera od visoko prerađene hrane s visokim udjelom šećera i agresivnog marketinga, kao i politike strategija podizanja svijesti

Postojeće zakonodavstvo ne uspijeva adekvatno riješiti problem prekomjerne konzumacije i unosa šećera u ukupnom zdravstvenom i ekonomskom teretu oralnih i širih nezaraznih bolesti.

Buduće politike moraju težiti odstupanju od trenutnog regulatornog pristupa samoregulacije industrije i usvojiti snažne i učinkovite političke mjere usmjerene na brzo ograničavanje potrošnje šećera u Europi, zaštitu i podizanje svijesti potrošača, kao i rješavanje problema uplitanja industrije šećera.

_______________________

CED smatra da ne postoji jedinstveno rješenje za složeni problem prekomjerne konzumacije šećera te da je potreban višefaktorski pristup za postizanje poboljšanja javnog zdravlja. Potrebna je akcija međunarodnih tijela, nacionalnih i lokalnih vlasti, proizvođača hrane i pića, oglašivača i trgovaca, regulatora, zdravstvenih službi i stručnjaka, edukatora i poslodavaca kako bi pomogli pojedinačnim potrošačima da poboljšaju svoj izbor hrane.

• Uvesti trgovinske barijere EU-a i povećati carine na uvoz sirovog šećera od trske i ostalih šećera kako bi se ograničila ponuda dostupnog slobodnog šećera na europskom tržištu, u skladu s potrebom za smanjenjem viška proizvodnje i kontrolom viška dostupnosti.
• Provesti preporuku Smjernica WHO-a za smanjenje unosa slobodnih šećera na manje od 10% ukupnog unosa energije, s daljnjim ciljem smanjenja ispod 5% ukupnog unosa energije. To uključuje jasan poziv na djelovanje za obvezujuće mjere na razini cijele EU i naglasak na postizanju mjerljivih rezultata u javnom zdravstvu.
• Ojačati prehrambenu politiku EU-a revizijom Uredbe o informacijama o hrani za potrošače (1169/2011) i Uredbe o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama na hrani (1924/2006), koja uključuje hranu i napitke za dojenčad.
• Zahtijevati sveobuhvatno označavanje na prednjoj strani pakiranja, uključujući natpis preporučenog dnevnog unosa šećera, kao i zdravstvena upozorenja o visokoj konzumaciji šećera (tekstualni i vizualni prikazi bolesti povezanih sa šećerom, usklađeni s kampanjama javnog zdravstva za podizanje svijesti i praktičnim savjetima za javnost).
• Usvojiti prehrambene standarde za javne usluge i sadržaje, kao što su bolnice, obrazovne i vrtićke ustanove, zatvori, domovi za starije i rekreacijske ustanove, te osigurati obuku o prehrani/zdravlju za donositelje odluka u ugostiteljstvu, uključujući preporuke za uklanjanje slatkih opcija i uvođenje edukacije o oralnom zdravlju u škole i na radna mjesta.
• Uskladiti pravila o sadržaju šećera u napitcima zaslađenim šećerom i bezalkoholnim pićima koja se prodaju u državama članicama EU-a i unutar tržišta EU-a, s obveznim ograničenjima slobodnih šećera u prerađenoj hrani i pićima, uz ciljeve promjene formulacije.
• Uvesti i usvojiti novo zakonodavstvo o marketingu šećera, uključujući propise

koji ograničavaju oglašavanje, promociju i sponzoriranje slatkih proizvoda, posebno usmjerenih na djecu i adolescente. To bi se moglo postići donošenjem Direktive o oglašavanju šećera, slične postojećem modelu oglašavanja duhana (kako bi se uklonile pozitivne asocijacije na proizvode s visokim udjelom šećera).

• Zabraniti sponzorstva tvrtkama koje proizvode hranu i pića s visokim udjelom šećera, posebno sportskih događaja, u skladu s postojećim politikama o duhanu i alkoholu, osiguravajući da ranjive skupine, poput adolescenata, nisu izložene štetnim marketinškim strategijama.
• Odmaknuti se od postojeće strategije samoregulacije industrije šećera koju slijedi Europska unija uvođenjem obvezujućih ograničenja na marketing, plasiranje proizvoda i oglašavanje hrane i pića s visokim udjelom šećera namijenjenih djeci i odraslima u svim medijima (uključujući digitalne).
• Usvojiti porez EU na zaslađena pića (SSB), usklađujući se s globalnim naporima za smanjenje potrošnje šećera i proširenje oporezivanja na slobodne šećere u prerađenoj i ultraprerađenoj hrani, uključujući slastice i pakirane proizvode, pića na bazi mlijeka, jogurta i žitarica.
• Razviti smjernice država članica o oporezivanju slobodnih šećera u javnom zdravstvu, uključujući zdravstvene i ekonomske koristi te naglasiti njihovu usklađenost sa strategijama EU-a za mjerljive zdravstvene ishode.
• Izraditi preporuke javnim vlastima kako bi se obeshrabrilo postavljanje automata s proizvodima s visokim udjelom šećera u školama i bolnicama te potaknulo pružanje zdravije hrane i pića u svim tim okruženjima radi zaštite ranjivih skupina, posebno adolescenata i nedovoljno opskrbljenog stanovništva.
• Promicati i razrađivati ​​kampanje podizanja svijesti usmjerene na zdravstvene djelatnike, poslodavce i javnost, uključujući promicanje praktičnih mjera za promicanje smanjene konzumacije šećera. Ove kampanje trebale bi povezati oralno zdravlje sa sistemskim bolestima, pružiti praktične savjete i uključiti svjedočanstva pacijenata radi lakšeg utjecaja.
• Promicati strategije unapređenja oralnog zdravlja u vezi s konzumacijom šećera povećanjem pismenosti stanovništva u području oralnog zdravlja.

Svi članovi stomatološkog tima, kao i socijalni radnici, uz odgovarajuću obuku, mogu i trebaju doprinijeti informiranju svojih pacijenata o utjecaju konzumacije šećera na oralno zdravlje i važnosti ograničavanja učestalosti unosa šećera i ograničavanja na obroke gdje je to moguće. Mogu istaknuti „skrivene“ šećere koji su obično prisutni u mnogim namirnicama. To je u skladu potreba za stručnim osposobljavanjem i opremanjem stomatoloških i medicinskih stručnjaka resursima za učinkovito obrazovanje pacijenata.

Također je važno da pacijenti održavaju dobru rutinu oralne higijene i redovito posjećuju stomatologa, što dodatno podržava preporuke za integriranje poruka o oralnom zdravlju u šire kampanje javnog zdravstva i obrazovne sustave.

***

 

Usvojeno na Općoj skupštini CED-a 23. i 24. svibnja, 2025. godine